Podižemo životni standard, čuvamo gospodarski rast i učvršćujemo fiskalnu autonomiju lokalnih jedinica
Premijer Andrej Plenković i ministar financija Marko Primorac predstavili su poreznu reformu, u sklopu koje će se mijenjati 9 zakona: Zakon o porezu na dohodak, Zakon o lokalnim porezima, Zakon o financiranju lokalne i regionalne (područne) samouprave, Zakon o doprinosima, Zakon o fiskalizaciji u prometu gotovinom, Zakon o porezu na dobit, Zakon o PDV-u, Zakon o poreznom savjetništvu i Zakon o administrativnoj suradnji u području poreza.
Veće plaće i kupovna moć, a manje nejednakosti
Predsjednik Vlade Plenković napomenuo je da je u proteklih sedam godina proveden niz krugova poreznih reformi i izmjena zakonodavstva radi poreznog rasterećenja građana i gospodarstva: "U našem mandatu prihod jedinica lokalne samouprave narastao je za čak milijardu eura. Prvi cilj ovih novih poreznih izmjena jest da se podigne životni standard građana povećanjem plaća, osobito onih najnižih, poveća kupovna moć kućanstava i smanje nejednakosti. Drugi cilj je očuvati gospodarski rast, a treći osnažiti fiskalnu autonomiju općina i gradova."
Žilavost, snaga i otpornost hrvatskog gospodarstva
Govoreći o makroekonomskom okviru, Plenković je podsjetio da je 2019. godine, prije covid-krize, rast BDP-a iznosio 3,4%, proračunski suficit 0,2%, a udio javnog duga u BDP-u 71%: "U covid-krizi 2020. BDP je pao za 8,6%, deficit je iznosio 7,3%, a udio javnog duga narastao je na 87%. Ali, u 2021. pokazuje se enormna žilavost, snaga i otpornost hrvatskog gospodarstva i hrvatskih radnika, u kombinaciji sa snažnim državnim intervencionizmom. To je podrazumijevalo isplaćivanje plaća za čak 800.000 radnika u privatnom sektoru te potpore za 130.000 poduzeća. Tada je zabilježen rast od 13,1%, deficit je iznosio 2,6%, a udio javnog duga opao na 78,4%, što pokazuje da se naša ekonomija brzo vratila na pozitivnu putanju."
Idealno vrijeme za nova rasterećenja
Dodao je da je u 2022. došlo do nove globalne energetske i prehrambene krize te inflatornih pritisaka uslijed brutalne ruske agresije na Ukrajinu: "Hrvatska je tada ipak za bilježila stopu rasta od 6,3%, po čemu se svrstala među prvih pet članica Europske unije. Proračunski suficit iznosio je 0,4%, a javni dug nastavio opadati, sa 78,4 na 68,4%." Za ovu godinu. Vlada pak projicira gospodarski rast od 2,2%, a nakon rebalansa proračuna očekuje se deficit od 0,7%. Očekuje se također nastavak rapidnog smanjenja udjela javnog duga – na 62,6%.
U kontekstu smirivanja inflatornih pritisaka naglasio je da je sada pravi trenutak za daljnje porezno rasterećenje, koje bi trebalo stupiti na snagu početkom 2024.
Nove MOST-ove provokacije
Predsjednik Plenković osvrnuo se nadalje na "ideje" o smanjenju stope PDV-a koje su se mogle čuti u javnosti. Vlada je već više puta intervenirala u širokom opsegu smanjivanjem stope PDV-a na proizvode koji se najviše kupuju, ali studija Ministarstva financija pokazuje da mnogi akteri na tržištu nažalost nisu pratili tu Vladinu politiku. Država se odrekla prihoda od poreza na dodanu vrijednost, ali se cijene nisu smanjile, pa je netko time što je Vlada smanjila stopu PDV-a u biti povećao zaradu.
Istaknuo je da je alternativa povećanje realne kupovne moći građana – smanjenje poreznog opterećenja dohotka umjesto smanjenja stope PDV-a: "Ovom ćemo reformom obuhvatiti i one ljude koji su zbog oslobođenosti od poreznih davanja uslijed niskih primanja bili izvan dosega ranijih krugova poreznih rasterećenja."
Otklonjene oporbene lažne teze
Dodao je da će reforma povećati fiskalnu autonomiju općina i gradova, kao i fiskalnu decentralizaciju. Otklonio je teze kojima oporba nastoji dezinformirati hrvatsku javnost o tome da središnja vlast ima nešto "protiv" gradova i općina te da im država nešto "uzima" ili "otima": "Nijedna vlada nije podiuzela zakonske izmjene i iskorake i preuzela na sebe određene troškove kako bi povećala prihode županija, gradova i općina kao što je to učinila naša vlada. Teza o tome da država nešto "uzima" lokalnim jedinicama je lažna. Upravo suprotno, Vlada je stvorila preduvjete za povećanje prihoda od poreza na dohodak i prireza."
Veliki porast prihoda u Zagrebu, Splitu, Rijeci, Osijeku i svim ostalim lokalnim jedinicama
Kao primjer je naveo porast prihoda u četiri najveća hrvatska grada – Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku – u proteklih pet godina odnosno nakon velike reforme financiranja jedinica lokalne samouprave:
Tako je Grad Zagreb 2017. imao prihod od 4 milijarde i 510 milijuna kuna, a 2022. 6 milijardi i 261 milijun kuna, što je porast od 39%. Grad Split imao je 2017. prihod od 355 milijuna kuna, a 2022. od 561 milijun kuna, što je porast od 58%. Rijeka je 2017. imala prihod od 322 milijuna kuna, a 2022. od 426 milijuna odnosno 32% više, dok je Osijek prije pet godina imao 210 milijuna kuna prihoda, a 2022. je zabilježio rast od 57%, uprihodivši 329 milijuna kuna.
Govoreći o ukupnim podacima za sve općine, premijer je naveo da im je (u odnosu na 2017.) porast prihoda u 2022. iznosio čak 143% – s milijardu i 137 milijuna kuna na dvije milijarde i 763 milijuna. Gradovima su pak prihodi porasli za 72%, s 3 milijarde i 708 milijuna kuna na 6 milijardi i 389 milijuna.
"Ukupno su gradovi i općine zabilježili rast od 89%, s 4 milijarde 845 milijuna kuna na 9 milijardi i 152 milijuna. Ukupni prihodi županija porasli su s milijardu i 262 milijuna kuna na dvije milijarde i 283 milijuna, tj. za 81%. Sveukupno je 10 milijardi i 617 milijuna kuna s početka našeg mandata prošle godine poraslo na 17 milijardi i 696 milijuna. To jasno pokazuje da Vlada godinama vodi dosljednu politiku fiskalne decentralizacije, što znači više prihoda županijama, gradovima i općinama kako bi ljudi koji su izabrani na lokalnim izborima imali više manevarskog prostora za realizaciju svojih prioriteta", istaknuo je Plenković.
Čelnici lokalne samouprave imaju priliku da povise plaće svojim građanima
Predsjednik Vlade je nadalje rekao da se općinama i gradovima omogućava da prirez nadoknade kroz porez na dohodak: "Primjerice, općina koja danas ima 10% prireza na porez na dohodak od 20% moći će imati stopu novog poreza na dohodak od 22%. Usto im se olakšava administriranje, jer imaju jedan porez, a ne dva."
Istaknuo je da se čelnicima lokalne samouprave ništa ne oduzima te naglasio da mogu ili ostaviti sve kako jest ili sudjelovati u povećanju plaća svojih sugrađana: "Ako oni, kao odgovorni čelnici lokalne samouprave, procijene da imaju toliko prihoda s obzirom na poboljšanu gospodarsku situaciju te projekte koje realiziraju putem nacionalnih i europskih sredstava, mogu samostalno odlučiti da ono što je nekada, recimo, bilo 22% postane 21 ili 20% te da na taj način omoguće ljudima realan porast plaća.
Smanjenje osnovice za 1. stup mirovinskog osiguranja
Nakon što je ministar financija Marko Primorac detaljno predstavio izmjene poreza na dohodak kao prvi način na koji će se građanima povećati plaće, premijer Andrej Plenković osvrnuo se i na drugi, a to je smanjenje osnovice za prvi stup mirovinskog osiguranja.
"Kako bismo otklonili čudnovate teze da 'ugrožavamo mirovinski sustav', moramo pojasniti kako funkcionira prvi stup mirovinskog osiguranja: novac koji zaposleni danas uplaćuju odmah se isplaćuje za mirovine, a ne stoji na nekakvom računu skupljajući kamate i čekajući da oni odu u mirovinu. Da bi se podmirili svi troškovi mirovina, godinama se taj trošak ionako podmiruje iz poreznih prihoda.
Ministar Primorac potom je detaljnije predstavio predložene izmjene koje se odnose na one građane kojima se putem rasterećenja dohotka ne može povećati neto plaća, nego je jedini način za to upravo smanjenje doprinosa za mirovinsko osiguranje: "Za obveznike mirovinskog osiguranja to znači povećanje neto iznosa plaće, osobito za one s najnižim primanjima. To se odnosi na 53.5% ukupnog broja obveznika koji ne podliježu plaćanju poreza na dohodak, a olakšica ne umanjuje iznos buduće mirovine.
Nakon toga predstavljen je treći element poreznih izmjena, koji se odnosi na ukidanje prireza u općinama i gradovima te na njegovu kompenzaciju.
Među najnižim poreznim stopama na rad
Na kraju prezentacije predsjednik Vlade Andrej Plenković odbacio je još jedan maliciozni spin dežurnih "dušebrižnika": budući da se mnogo govori o tome da su u Hrvatskoj davanja na rad golema, predstavljena je komparativna analiza Europske komisije o implicitnim poreznim stopama na rad, prema kojoj je Hrvatska među članicama Europske unije u kojima su te stope najniže.
Prezentacija porezne reforme
Uz premijera Plenkovića i ministra Primorca, u predstavljanju reforme sudjelovali su ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković i ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović.