Državni proračun za 2024. ambiciozan je i socijalno osjetljiv – prepoznajemo potrebe građana i ekonomije
Proračun će osigurati nova, višestruka povećanja plaća, gospodarski rast od gotovo 3%, provedbu mjera za zaštitu standarda i daljnje subvencioniranje energenata, inkluzivni dodatak i nikad veći dječji doplatak, izgradnju vrtića, škola i bolnica, uvećane mirovine, rekordna sredstva za obranu i modernizaciju HV-a, reformu obrazovanja i zdravstva, nove prometno-infrastrukturne pothvate, nastavak obnove...
Još jedan uspješni "aktualac"
Premijer Andrej Plenković u uvodnom je govoru na 262. sjednici Vlade prvo podsjetio je da je aktualnim prijepodnevom započela nova sjednica Hrvatskog sabora:
- Članovi Vlade svojim su odgovorima na zastupnička pitanja hrvatskoj javnosti pojasnili naše ključne politike i aktivnosti u ostvarenju strateških ciljeva.
Niže ili iste cijene goriva
Dodao je da je u ponedjeljak održana i telefonska sjednica Vlade o maloprodajnim cijenama naftnih derivata:
- Ili smo ih smanjili ili su ostale iste. Radi se o još jednom doprinosu Vlade da ove krizne okolnosti ne utječu na troškove naših građana i gospodarstva.
"Trezorci" za sve građane
Osvrnuo se i na trezorske zapise koje je ovog tjedna predstavio ministar financija Marko Primorac:
- Nakon što smo to ranije učinili s državnim obveznicama, i "trezorci" će prvi put biti ponuđeni svim hrvatskim građanima.
I socijalni i razvojni proračun
Od točaka s današnje sjednice kao najvažniju je izdvojio Prijedlog Državnog proračuna, uz projekcije za 2025. i 2026. godinu:
- Ova Vlada već osmi put predlaže proračun Hrvatskom saboru. Ambiciozan je i socijalno osjetljiv, odražavajući načelo društvene solidarnosti. Prepoznaje potrebe i gospodarstva i građana te sadrži sve bitne političke ciljeve koje želimo ostvariti.
Dodao je da proračun nastavlja biti uporište za provedbu paketa pomoći građanima i gospodarstvu, za povećanja plaća, isplate uvećanih mirovina i socijalnih davanja:
- Uključuje i novouvedeni inkluzivni dodatak te znatno povećani doplatak za djecu, kao i daljnja porezna rasterećenja radi rasta plaća. Premda izdašan, proračun je održiv jer odgovorno upravljamo javnim financijama i podižemo ulagačku privlačnost Hrvatske!
Nastavak gospodarskog rasta …
Kod izrade proračuna uzeli smo u obzir okolnosti u kojima se nalazimo te potrebu daljnjeg suzbijanja inflacije - nastavio je premijer Plenković:
- Vlada se sa svim dosadašnjim krizama uspješno nosila i nalazila dobra rješenja. Ovaj prijedlog osigurava sredstva i za nastavak obnove od potresa i reformskih napora koji su sadržani u Nacionalnoj razvojnoj strategiji.
Nastavljamo i s reformama obrazovanja i zdravstva, demografskim mjerama, jačanjem obrambenih sposobnosti, energetske sigurnosti i zaštite granica te ulaganjima u zelenu i digitalnu tranziciju.
Dodao je da nove makroekonomske projekcije realnog rasta BDP-a za 2024. iznose 2.8%, za 2025. 2.7% te za 2026. 2.5%.
… a smanjivanja javnog duga
Poručio je da strateški prioriteti Vladine fiskalne politike ostaju - isti:
- To je, prije svega, trajno smanjivanje udjela javnog duga u BDP-u. Podsjećam da ćemo u ovoj godini doseći razinu od samo 60.7% udjela javnog duga, a u idućoj očekujemo smanjenje na 58%. Drugo, tu je i održavanje proračunskog manjka ispod referentne razine od 3% BDP-a.
Daljnja funkcionalna decentralizacija
Od ostalih točaka sa sjednice izdvojio je Prijedlog Zakona o nekretninama i pokretninama u vlasništvu Republike Hrvatske, poručivši da će se njime omogućiti strateško, učinkovito i tržišno raspolaganje nefinancijskom imovinom:
- Decentraliziramo upravljanje nekretninama i pokretninama u korist sjedišta županija, svih gradova s više od 35.000 stanovnika i javnih ustanova koje vode nacionalne parkove i parkove prirode.
Paket zakona o kapitaliziranom mirovinskom sustavu
Osvrnuo se potom i na paket od četiri zakona koji se odnose na kapitalizirani mirovinski sustav. To su Zakon o obveznim mirovinskim fondovima, Zakon o dobrovoljnim mirovinskim fondovima, Zakon o mirovinskim osiguravajućim društvima i Zakon o dodatku na mirovine ostvarene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju:
- Omogućavamo jednokratne isplate u visini od 20% ukupno kapitaliziranih sredstava u II. stupu. Predlaže se i izjednačavanje dodatka na mirovinu iz I. stupa u visini od 27%, umjesto dosadašnjih 20.25%, što je mjera koja će obuhvatiti sadašnje, ali i buduće umirovljenike, a pridonijet će i povećanju broja korisnika mirovine koji odabiru kombiniranu mirovinu iz I. i II. stupa.
Poručio je da će kroz ukidanje i smanjenje naknada obveznih i dobrovoljnih mirovinskih fondova te mirovinskih osiguravajućih društava doći i do administrativnog rasterećenja:
– Izmjene su usmjerene i na poticanje veće aktivnosti obveznih mirovinskih fondova i ulaganja u gospodarstvo i otvaranje novih radnih mjesta.
Pravodobna reakcija bolničkog sustava
Zbog golemog interesa javnosti govorio je i o pitanju štetne konzumacije pića. Izvijestio je da je u Vladi održan sastanak o nizu aktivnosti koji poduzimaju nadležna tijela. Na njemu su, uz premijera, sudjelovali ministar zdravstva Vili Beroš, ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, glavni državni inspektor i predstavnici Centra za vještačenje Ivan Vučetić.
Plenković je podsjetio da je Državni inspektorat donio odluku o povlačenju određenih proizvoda – kao preventivnu mjeru dok svi nalazi ne budu dovršeni. Naglasio je i da je bolnički sustav reagirao pravodobno, da je svima koji su prijavili tegobe pružena odgovarajuća medicinska pomoć te da su provedeni potrebni nalazi.
Apeliramo da se ne širi panika
Predsjednik Vlade i HDZ–a istaknuo je važnost slanja umirujuće poruke u ovakvoj situaciji:
– Do sada je od svih ovih slučajeva, njih oko 35, samo jedan zabilježen s težim posljedicama. To je slučaj u Rijeci. Pacijentu se pruža adekvatna zdravstvena skrb i vjerujemo da će se oporaviti. Sve druge osobe koje su prijavile tegobe, osim još jedne hospitalizacije, puštene su kući. Nitko nije ostao na bolničkom liječenju.
Stoga apeliram da se ne širi panika, a od nadležnih tijela tražim da nastave izvještavati javnost o svim okolnostima – zaključio je.
Uvjereni u pozitivni ishod u Grčkoj
Premijer se osvrnuo i na hrvatske državljane koji se od kolovoza, nakon navijačkih nereda u Ateni, nalaze u grčkom pritvoru. Istaknuvši da itekako razumije brigu njihovih roditelja, podsjetio je da je država maksimalno angažirana i u stalnom kontaktu s grčkim vlastima:
– U tijeku su određene aktivnosti na grčkoj strani koje će, prema mom dubokom uvjerenju, rezultirati pozitivnim ishodom za hrvatske državljane. Molim za malo strpljenja, prije svega roditelje.
Poručio je da hrvatska država uvijek brine o svojim državljanima u bilo kojoj teškoj situaciji, izdvojivši kao primjere recentno izvlačenje iz pojasa Gaze:
– Takve su situacije uvijek i prigoda za politizaciju kod nekih aktera.
3 milijarde eura za razvoj otoka
Od ostalih tema izdvojio je sjednicu Otočnog vijeća, održanu prošlog tjedna u Zadru, na kojoj je predstavljeno sve što je učinjeno u proteklih sedam godina:
– U tom je razdoblju u razvoj hrvatskih otoka uloženo 3 milijarde eura!